Pješačke staze i šetnice

Za ljubitelje boravka u prirodi i one koji žele upoznati unutrašnjost otoka na raspolaganju je oko 300km obilježenih i markiranih pješćanih i šetnih staza.

Odlazeći na izlete od čije Vam ljepote zastaje dah, motivi mogu biti različiti: za neke odredište želje za ugodnim odmorom, drugi će istraživati kulturno-povijesne spomenike razasute po cijelom otoku, a treći, zbog želje da se rekreiraju i uživaju u netaknutoj prirodi.

Motiv ujedno može biti izučavanje bogatog biljnog svijeta. Na relativno malom zemljopisnom prostoru smješten je pravi botanički vrt - pravo bogatstvo autohtonog bilja i bujnog raslinja. Na vrelom mediteranskom suncu oni su zeleni i šumoviti, posjetite ih radi sklada i očuvanosti prirode, zbog zimzelenih čempresa, crnike, lovora, zbog stoljetnih maslinika, rascvale lavande i ružmarina...

Cres - Sv. Salvadur - Sv. Blaž
Dužina staze: 12 km - 3 h - srednje teška staza
Staza započinje na sjevernoj strani mjesta Cres i vodi kroz stoljetne maslinike i nizove suhozida do marijanskog svetišta Sv. Salvadur (1 h). Nastavite li stazom kroz šumu crnike i makiju, za 2h stižete do crkvice Sv. Blaž podno koje se nalazi istoimena šljunčana plaža.

Sv. Salvadur - Uvala Gavza - Cres
Dužina staze: 3,3 km - 1:30 h - srednje teška staza
Staza započinje na raskršcu neposredno prije crkvice Sv. Salvadur i vodi kroz maslinike, otočki kamenjar i makiju do morske obale - uvale Gavza, odakle obalna šetnica Lungomare vodi do creske luke i mjesta Cres.

Cres - Merag
Dužina staze: 4,5 km - 1:30 h - srednje teška staza
Staza započinje na sjevernom izlazu iz mjesta Cres u blizini nogometnog igrališta i vodi padinom iznad Cresa do ostataka romaničke crkvice Sv. Bartolomej. Nastavite li prostranim kamenim putem dolazite do malog ribarskog sela Merag i istoimene trajektne luke.

Cres - Krčina - Loznati - Cres
Dužina staze: 12 km - 3 h - srednje teška staza
Staza započinje kod creske marine u dnu zaljeva Piskel i vodi prostranim kamenim putem (tzv. francuskim putem) do sela Krčina. Staza nadalje vodi do sela Loznati odakle se pruža pogled do Velebita i podvelebitskih otoka. Iz Loznatog, kroz maslinike i pašnjake nastavite prema Cresu. Staza završava kod Franjevačkog samostana u Cresu.

Cres - Nedomišlje - Valun
Dužina staze: 12 km - 3 sata - srednje teška staza
Desno od zaljeva Piskel, trasom vodovoda staza vodi prema ribarskom mjestu Valun. Kroz maslinike i otočki kamenjar nakon cca. 4 km šetnje prema Valunu stižete do prekrasne uvale Nedomišlje sa šljunčanom plažom i kristalno čistim morem.

Za one koji žele više preporučamo sedam obilježenih eko staza na sjevernom, najvišem dijelu otoka, na području Tramuntane, te tako više upoznate i otkrijete sve posebnosti otoka Cresa.

Tramuntana

Staza br. 1 (crvena) pod nazivom “Izložba povijesti i umjetnosti u prirodi” s dvadeset umjetničkih skulptura Ljube de Karina, na kojima su uklesani stihovi i misli A.V. Mihičića. Crna staza (“Kroz potok”) započinje na plaži i vodi kroz kanjon, izuzetno je teška i traži penjačke sposobnosti i posebnu obuću i opremu. Plava staza (“Staza Masmalića”) dugačka je 6 kilometara, tek je njen početak malo strmiji, ali ipak ne odveć zahtjevan. Tu su još podjednako duge Zelena (Pepijeva staza”), ljubičasta (“Vilinska staza”), narančasta (“Staza orhideja”) koja počinje u trajektnoj luci Porozina i povezuje je sa svim ostalim stazama, Tirkizna staza (“U igri s Prirodom”), duga 1,4 km, a namijenjena je poglavito poučavanju djece o prirodnim vrijednostima te Žuta staza („Zad Norti“) koja je ujedno najkraća a prolazi kroz maslinike u okolici sela.

Uz eko-staze tu je i sedam labirinata: od najmanjeg Ozirisovog (jedini nije napravljen od kamena, nego od različitog bilja - kadulje, smilja i majčine dušice .. .), pa do Vesninog labirinta - uvećane replike labirinta koji se nalazi u katedrali Notre Dame u francuskom Chartresu, remek-djelu gotičke umjetnosti. Labirinti su izgrađeni u želji da postanu sredstvom ponovne uspostave komunikacije čovjeka i Duha Prirode.
Planinarske staze: https://pd-kamenjak.hr/media/1432/hp-12-2016.pdf

Croatia Full of Life